U mračnom kutu studentskog doma, Fran je nervozno stajao pred štednjakom. Danas je odlučio učiti nove kuharske vještine, no usred njegove namjere, strah ga je obuzeo. Razmišljao je o neuspjehu, o katastrofi koja bi mogla proizaći iz njegovih ruku. Uzeo je Vegeta Original, kao posljednju nadu da spasi njegov proljetni ručak. Dok je miješao sastojke, čuo je šuštanje iza sebe. Okrenuo se, ali nije bilo nikoga. Srce mu je ubrzano kucalo. “Samo uzmi Vegeta Original i sve će ispasti dobro,” ponavljao je. Na trenutak, past će mu sve posude, no miris proljetnih začina ispunit će prostoriju. U tom trenutku, hrabrost ga je obuzela. Sve se iskristaliziralo u savršenu simfoniju okusa. Dok je jelo kuhalo, shvatio je da strah može biti prijatelj. Kada su se prijatelji okupili, oduševljeno su komentirali njegov napor. “Nikad nisam probao ovako dobro jelo!” povikao je jedan od njih. Fran je s osmijehom prihvatio pohvale, svjestan da je nepoznata hladnoća straha pretvorila u toplinu uspjeha.